Bankarstvo

Po definiciji, bankarstvo je sustav poslovanja u čijoj se osnovi nalazi interes. Iz toga proizlazi da je najvažniji posao banke, kao osnovnog subjekta bankarskog sustava (bankarstvo), interes na zajam, a to dalje znači da banka daje novac na zajam ma određeno vrijeme i nakon isteka tog razdoblja dobiva novac nazad uz uvećanu vrijednost, kamatu (interes ). Banke obavljaju i neke sporedne djelatnosti, kao što su investicijske i sponzorske, ali su i one u funkciji oplođenog novca, jer s aspekta koji ima bankarstvo, novac koji ne donosi dobit je neoplođena novac, odnosno novac koji gubi vrijednost. Jednostavnim jezikom rečeno, bankarstvo je poslovni sustav čiji su osnovni subjekti banke, a temelj funkcioniranja cijelog tog sustava predstavlja interes.

Bankarstvo kao sustav podrazmeva obavljanje bankarskih poslova, koje banke obavljaju po tradiciji ili na temelju zakonske regulative. Svi ti poslovi se dijele po tri kriterija – bilansni, funkcionalni i kriterij ročnosti. Prema bilansnom kriteriju bankarski poslovi de dijele na pasivne bankarske poslove, aktivne, neutralne i vlastite bankovne poslove. Po ročnosti bankarski poslovi mogu biti kratkoročni, srednjoročni i dugorični, dok prema funkcionalnom kriteriju razlikujemo poslove mobilizacije sredstava, kreditne poslove, komisione i vlastite bankovne poslove.

Banke kao subjekti poslovnog sustava kakvo je bankarstvo, predstavljaju poslovne organizacije koje nude financijske usluge za profit. Tradicionalne usluge banke uključuju primanje depozita novca, davanje novca iz depozita, proces obavljanja novčanih transakcija i usluge kreditiranja. Pored toga, mnoge banke nude potporu financijskih usluga industrijskim poduzećima i drugim tvrtkama, au cilju uvećanja profita kroz kreditiranje, razne pakete osiguranja, financijskih ulaganja i posredovanja u razmjeni tržišnih dobara. Inače, pojam bankarstvo u svom izvornom obliku susrećemo kroz povijest negdje s početka petnaestog stoljeća, odnosno od kada je osnovana prva moderna banka (1407. godine) u Genovi u Italiji (Banka Svetog Georga), a sama riječ banka potječe od latinske riječi banco što znači tezga ili šalter u suvremenijoj terminologiji. Bankarstvo se dugo vremena sastojalo od skupa univerzalnih banaka, kakve su u prošlosti bile najstarije banke. Kao takve, one su za svoje komintente obavljale sve vrste poslova. Međutim razvojem gospodarstva, osobito trgovine i industrije, usporedno se razvijao i bankarski sektor (bankarstvo) i uvjetovao specijalizaciju banaka. Zahvaljujući tome, danas imamo sljedeću specifikaciju banaka, odnosno bankarskog sektora: središnje banke, poslovne banke, komercijalne, investicijske i univerzalne banke. U sustavu kakvo je bankarstvo, centralna baka je definirana kao samostalna i jedinstvena emisiona ustanova monetarnog sustava, odgovorna za monetarnu politiku, za stabilnost valute određene zemlje i financijsku disciplinu, te za obavljanje drugih poslova određenih zakonom.

bankarstvoBankarstvo je tijekom razvoja doživjelo osuvremenjivanje nizom novih bankarskih tehnologija, kao što su elektronska trgovina, samouslužni bankarstvo, kućno i uredsko bankarstvo, pozivni centri i sl.. Navedene tehnologije se svakodnevno razvijaju i usavršavaju sa ciljem da se poboljša kvalitet usluga koje banke nude svojim klijentima, tako da je smisao poslovanja u bankarskom sektoru u potpunosti orijentiran prema klijentima i korisnicima bankarskih usluga. Poseban napredak je uočljiv u sektoru elektroničke trgovine koja je široko primijenjena u domeni međunarodnog financijskog tržišta (elektronički novac, forex market i sl..). Naglo širenje interneta i njegovo korištenje u poslovne svrhe svakodnevo nameću potrebu za promjenama u funkcioniranju svjetske mreže, a samim tim promjene utječu i na međunarodno bankarstvo.

This entry was posted in bankarstvo and tagged . Bookmark the permalink.

Comments are closed.